Razvijanje medijske pismenosti kod učenika

Porastom korištenja medija, tradicionalnih i novih, kao i društvenih mreža, nije porasla razina znanja i kritičkog promišljanja medija. Danas se medijska pismenost smatra dijelom funkcionalne pismenosti i neizostavna je za aktivno sudjelovanje u demokratskom društvu. Ova edukacije daje polaznicima važne vještine za kritičko razumijevanje medija.

Teme koje edukacija pokriva kreću se od stereotipa i predrasuda u medijima, preko kritičkog analiziranja medija i proizvodnje vijesti, pa do okvira za kritičko propitivanje medijskih sadržaja. Edukacija isto tako polaznicima daje niz digitalnih alata koji se mogu koristiti u učionici.

Povratna informacija od polaznika o edukaciji govori kako su iznimno zadovoljni sa svime što edukacija pruža: „Tijekom cijelog seminara izmjenjivali su se različiti oblici rada krenuvši od predavanja, individualnog rada, rada u paru i u grupi. Sadržaji su bili vrlo zanimljivi i primjenjivi u nastavi. Radilo se u vrlo ugodnom i pozitivnom okruženju.”

Ako želimo da buduće generacije budu funkcionalno pismene, da ne nasjedaju na lažne vijesti i alternativne činjenice i da im glavni argument u raspravama ne bude „tako sam čuo/la na televiziji” ili „tako je na fejsu”, nužno je raditi s njima na jačanju njihove medijske pismenosti.

Cilj edukacije

Osnažiti učitelje u školama da koriste niz alata i metoda za razvijanje medijske pismenosti kod učenika, s posebnim naglaskom na kritičko razumijevanje i vještine korištenja medija.

Što ćete naučiti?

Polaznik/ica će moći:

• navesti različite vrste medija i utjecaj koji imaju na mlade,
• opisati način proizvodnje vijesti s posebnim fokusom na odnos moći i interesa te utjecaja na medije,
• opisati ulogu medija u današnjem svijetu i demokraciji (s posebnim fokusom na post-truth pristup i lažne vijesti),
• prepoznati manipulacije u medijima,
• objasniti da pogledi medija na istu stvar mogu biti različiti,
• analizirati ulogu koju mediji imaju u stvaranju stereotipa i predrasuda prema drugim skupinama,
• navesti elemente medijskog trokuta i objasniti ih i
• navesti i odabrati digitalne alate koje može koristiti u učionici s učenicima kako bi napravili interkativnu nastavnu jedinicu.

Metode i načini rada

Predavanja, prezentacije, radionice, simulacije, individualni i skupni rad, izrada nastavnih jedinica.

Uvjeti za završetak edukacije

Polaznik/ica stječe pravo na potvrdu o stručnom usavršavanju sudjelovanjem na cijelom seminaru odnosno najmanje 80% sesija uz opravdanje izostanka.

Potvrda o stručnom usavršavanju se izdaje na 12 sati.

U ostalim slučajevima polaznik/ica dobiva potvrdu o sudjelovanju.